Skip to main content

2. Tjedan

  • Matrice i linearni sustavi

Uvod

Matrice su temeljni alat u linearnoj algebri, koriste se za predstavljanje i rješavanje sustava linearnih jednadžbi, te imaju široku primjenu u matematici, fizici, računarstvu i drugim područjima. U ovoj lekciji detaljno ćemo obraditi sve aspekte matrica, od osnovnih definicija do naprednih metoda rješavanja sustava.


1. Definicija matrice

Matrica je pravokutna tablica brojeva organizirana u retke i stupce. Općenito, matrica ima mm redaka i nn stupaca, što se označava kao m×nm \times n matrica. Elementi matrice označavaju se s aija_{ij}, gdje ii označava re dak, a jj stupac.

Primjer:

Matrica AA dimenzije 2×32 \times 3:
A=[123456]A = \begin{bmatrix} 1 & 2 & 3 \\\\ 4 & 5 & 6 \end{bmatrix}

Vrste matrica

  1. Kvadratna matrica: Broj redaka jednak je broju stupaca (m=nm = n).
    Primjer:
    B=[1234]B = \begin{bmatrix} 1 & 2 \\\\ 3 & 4 \end{bmatrix}

  2. Dijagonalna matrica: Kvadratna matrica gdje su svi elementi izvan glavne dijagonale jednaki nuli.
    Primjer:
    C=[1002]C = \begin{bmatrix} 1 & 0 \\\\ 0 & 2 \end{bmatrix}

  3. Jedinična matrica: Dijagonalna matrica gdje su svi dijagonalni elementi jednaki 1. Označava se s II.
    Primjer:
    I=[1001]I = \begin{bmatrix} 1 & 0 \\\\ 0 & 1 \end{bmatrix}

  4. Nulta matrica: Matrica gdje su svi elementi jednaki 0.
    Primjer:
    0=[0000]0 = \begin{bmatrix} 0 & 0 \\\\ 0 & 0 \end{bmatrix}

  5. Transponirana matrica: Matrica dobivena zamjenom redaka i stupaca. Transponirana matrica od AA označava se s ATA^T.
    Primjer:
    A=[1234],AT=[1324]A = \begin{bmatrix} 1 & 2 \\\\ 3 & 4 \end{bmatrix}, \quad A^T = \begin{bmatrix} 1 & 3 \\\\ 2 & 4 \end{bmatrix}


2. Posebni tipovi matrica

Simetrične i antisimetrične matrice

  1. Simetrična matrica: Matrica koja je jednaka svojoj transponiranoj matrici, tj. A=ATA = A^T.
    Primjer:
    D=[1223]D = \begin{bmatrix} 1 & 2 \\\\ 2 & 3 \end{bmatrix}

  2. Antisimetrična matrica: Matrica za koju vrijedi A=ATA = -A^T.
    Primjer:
    E=[0220]E = \begin{bmatrix} 0 & 2 \\\\ -2 & 0 \end{bmatrix}

Gornje i donje trokutaste matrice

  1. Gornje trokutasta matrica: Matrica gdje su svi elementi ispod glavne dijagonale jednaki nuli.
    Primjer:
    F=[1203]F = \begin{bmatrix} 1 & 2 \\\\ 0 & 3 \end{bmatrix}

  2. Donje trokutasta matrica: Matrica gdje su svi elementi iznad glavne dijagonale jednaki nuli.
    Primjer:
    G=[1023]G = \begin{bmatrix} 1 & 0 \\\\ 2 & 3 \end{bmatrix}


3. Osnovne operacije s matricama

Zbrajanje i oduzimanje matrica

Zbrajanje i oduzimanje matrica moguće je samo ako matrice imaju istu dimenziju. Rezultat je matrica istih dimenzija, gdje se svaki element računa kao:
(A±B)ij=aij±bij(A \pm B)_{ij} = a_{ij} \pm b_{ij}

Primjer:

A=[1234],B=[5678],A+B=[681012]A = \begin{bmatrix} 1 & 2 \\\\ 3 & 4 \end{bmatrix}, \quad B = \begin{bmatrix} 5 & 6 \\\\ 7 & 8 \end{bmatrix}, \quad A + B = \begin{bmatrix} 6 & 8 \\\\ 10 & 12 \end{bmatrix}

Množenje matrice skalarom

Množenje matrice skalarom cc množi svaki element matrice s cc:
(cA)ij=caij(cA)_{ij} = c \cdot a_{ij}

Primjer:

c=2,A=[1234],cA=[2468]c = 2, \quad A = \begin{bmatrix} 1 & 2 \\\\ 3 & 4 \end{bmatrix}, \quad cA = \begin{bmatrix} 2 & 4 \\\\ 6 & 8 \end{bmatrix}

Množenje matrica

Množenje matrica AA i BB moguće je samo ako broj stupaca matrice AA jednak je broju redaka matrice BB. Rezultat je matrica dimenzije m×pm \times p, gdje se elementi računaju kao:
(AB)ij=k=1naikbkj(AB)_{ij} = \sum_{k=1}^{n} a_{ik} \cdot b_{kj}

Primjer:

A=[1234],B=[5678],AB=[19224350]A = \begin{bmatrix} 1 & 2 \\\\ 3 & 4 \end{bmatrix}, \quad B = \begin{bmatrix} 5 & 6 \\\\ 7 & 8 \end{bmatrix}, \quad AB = \begin{bmatrix} 19 & 22 \\\\ 43 & 50 \end{bmatrix}

Transponiranje matrice

Transponirana matrica ATA^T dobiva se zamjenom redaka i stupaca:
(AT)ij=aji(A^T)_{ij} = a_{ji}

Primjer:

A=[1234],AT=[1324]A = \begin{bmatrix} 1 & 2 \\\\ 3 & 4 \end{bmatrix}, \quad A^T = \begin{bmatrix} 1 & 3 \\\\ 2 & 4 \end{bmatrix}

Inverzna matrica

Inverzna matrica A1A^{-1} matrice AA je matrica za koju vrijedi:
AA1=A1A=IA \cdot A^{-1} = A^{-1} \cdot A = I
Inverzna matrica postoji samo ako je AA kvadratna i regularna (njezina determinanta nije nula).

Primjer:

A=[1234],A1=[211.50.5]A = \begin{bmatrix} 1 & 2 \\\\ 3 & 4 \end{bmatrix}, \quad A^{-1} = \begin{bmatrix} -2 & 1 \\\\ 1.5 & -0.5 \end{bmatrix}


4. Matrični zapis sustava linearnih jednadžbi

Sustav linearnih jednadžbi može se zapisati u matričnom obliku:
Ax=bA \cdot x = b
gdje je:

  • AA matrica koeficijenata,
  • xx vektor nepoznanica,
  • bb vektor rezultata.

Primjer:

Sustav jednadžbi:
{x+2y=53x+4y=6\begin{cases} x + 2y = 5 \\\\ 3x + 4y = 6 \end{cases}
Matrični zapis:
[1234][xy]=[56]\begin{bmatrix} 1 & 2 \\\\ 3 & 4 \end{bmatrix} \begin{bmatrix} x \\\\ y \end{bmatrix} = \begin{bmatrix} 5 \\\\ 6 \end{bmatrix}


5. Gaussova eliminacija

Gaussova eliminacija je metoda za rješavanje sustava linearnih jednadžbi. Postupak se sastoji od sljedećih koraka:

  1. Eliminacija: Pretvaranje matrice u gornje trokutasti oblik.
  2. Povratno substituiranje: Rješavanje sustava od posljednjeg retka prema prvom.

Primjer:

Sustav:
{x+2y=53x+4y=6\begin{cases} x + 2y = 5 \\\\ 3x + 4y = 6 \end{cases}
Koraci Gaussove eliminacije:

  1. Reduciramo matricu na gornje trokutasti oblik:
    [125029]\begin{bmatrix} 1 & 2 & | & 5 \\\\ 0 & -2 & | & -9 \end{bmatrix}
  2. Rješavamo sustav:
    y=4.5,x=4y = 4.5, \quad x = -4

6. Linearna nezavisnost i rang matrice

Linearna nezavisnost

Skup vektora je linearno nezavisan ako niti jedan vektor nije linearna kombinacija ostalih. To znači da je jedino rješenje jednadžbe:
c1v1+c2v2++cnvn=0c_1 v_1 + c_2 v_2 + \dots + c_n v_n = 0
kada su svi koeficijenti cic_i jednaki nuli.

Primjer:

Vektori v1=[10]v_1 = \begin{bmatrix} 1 \\\\ 0 \end{bmatrix} i v2=[01]v_2 = \begin{bmatrix} 0 \\\\ 1 \end{bmatrix} su linearno nezavisni.

Rang matrice

Rang matrice je maksimalni broj linearno nezavisnih redaka ili stupaca. Može se odrediti redukcijom matrice na stepenasti oblik.

Primjer:

Matrica:
A=[1234]A = \begin{bmatrix} 1 & 2 \\\\ 3 & 4 \end{bmatrix}
Rang matrice AA je 2.


7. Kronecker-Capellijev teorem

Kronecker-Capellijev teorem daje uvjet za postojanje rješenja sustava linearnih jednadžbi Ax=bA \cdot x = b:

  • Sustav je rješiv ako je rang matrice koeficijenata AA jednak rangu proširene matrice [Ab][A|b].
  • Ako je rg(A)=rg([Ab])=n\text{rg}(A) = \text{rg}([A|b]) = n, sustav ima jedinstveno rješenje.
  • Ako je rg(A)=rg([Ab])<n\text{rg}(A) = \text{rg}([A|b]) < n, sustav ima beskonačno mnogo rješenja.
  • Ako je rg(A)rg([Ab])\text{rg}(A) \neq \text{rg}([A|b]), sustav nema rješenja.

Primjer:

Sustav:
{x+2y=53x+4y=6\begin{cases} x + 2y = 5 \\\\ 3x + 4y = 6 \end{cases}
Matrica AA i proširena matrica [Ab][A|b] imaju isti rang (2), pa sustav ima jedinstveno rješenje.